BITCOIN

Što treba znati o BITCOIN-u?

  • Što je BITCOIN?
    Bitcoin je prvi primjer kriptovalute baziran na blockchain tehnologiji i POW ("prof of work") mehanizmu potvrđivanja transakcija. Kriptovaluta je digitalni ekvivalent novca koja funkcionira na temelju kriptografskih algoritama. Jedinice valute zvane bitcoin koriste se za pohranu i prijenos vrijednosti medu korisnicima u bitcoin mreži (mreži "nodova").
  • Što su "nodovi"?
    Blockchain node (čvor) je uređaj koji sudjeluje u pokretanju softvera decentralizirane mreže. Umjesto središnjeg entiteta, čvorovi zajedno grade infrastrukturu blockchaina. Njihova glavna funkcija je održavati konsenzus javne knjige, koja sadrži sve transakcije na mreži. To postižu tako što provjeravaju i međusobno nadgledaju aktivnost na mreži i osiguravaju njezinu sigurnost. Postoje različite vrste čvorova, kao što su puni čvorovi, lagani čvorovi i rudarski čvorovi.
  • Kako BITCOIN nastaje?
    Bitcoin nastaje "rudarenjem".
  • Što je rudarenje BITCOIN-a?
    Kad želite nekome uplatiti neki novac dajete nalog banci da to učini jer ona ima podatak o vašem stanju na računu pa ako imate dovoljno novaca ona smanji vrijednost vašeg računa a poveća iznos na računu primatelja. Znači, banka je ta koja provjerava da li vi imate taj novac i upisuje informacije o promjeni stanja na računima. Za taj posao banka zaračunava naknadu pošiljatelju novca. Da li će sve biti odrađeno ispravno ovisi o banci. Kad je u pitanju transfer bitcoin-a tada taj posao preuzima mreža "nodova". Čitava mreža sudjeluje u potvrđivanju transakcije. Protokol za potvrđivanje transakcije sadrži i jedan matematički "zadatak" koji riješavaju rudarski "nodovi" i onaj tko ga riješi prvi biva nagrađen transakcijskom naknadom (vrlo malom) i određenom količinom novih bitcoina. Tako su nastali svi bitcoin-i.
  • Što se treba desiti da bi BITCOIN nestao?
    Ako znamo da svaki puni čvor sadrži potpuni bitcoin blockchain, potrebno je uništiti svaki puni čvor, ali za potpuno uništenje treba uništiti sve čvorove ("nodove"). To svakako nije jednostavno, s obzirom da ih ima na milijune rasprostranjeni po čitavom svijetu.
  • Kako kupiti BITCOIN?
    S obzirom da se radi o digitalnoj valuti potrebno je imati digitalni novčanik. On u stvari ne služi za pohranu bitcoin-a (podatak o posjedovanju određene količine bitcoina za određeni račun je dio bitcoin blockchain-a) on služi za čuvanje vašeg digitalnog potpisa.
    Kad imate e-wallet tada možete kupovati kriptovalute:
    • Direktno od poznatog vlasnika (peer to peer) ii nepoznatog vlasnika preko posrednika
    • U kripomjenjačnicama
    • Na kriptoburzama
    • Na kriptomatima
  • e-wallet (digitalni novčanik)?
    Vrući novčanici
    Online novčanici, poznati i kao vrući novčanici, aplikacije su na uređajima kao što su računala, telefoni ili tableti. Ovi novčanici generiraju privatne ključeve vaših kovanica na uređajima povezanim s internetom. Korisnik online ili vrućeg novčanika nije vlasnik privatnog ključa kriptovalute koja se u njemu nalazi. Novčanici burze su skrbnički računi koje nudi burza. Ako je burza hakirana, sredstva investitora su ugrožena. Izraz "nije vaš ključ, nije vaš novčić" često se ponavlja na forumima i zajednicama o kriptovalutama. Vrući vlasnici novčanika koji nisu osigurali dovoljno sigurnosti riskiraju gubitak sredstava zbog krađe. Jake lozinke, dvofaktorska autentifikacija i sigurno pregledavanje interneta trebali bi se smatrati minimalnim zahtjevima. Vrući novčanici najbolji su za male količine kriptovalute ili kriptovalute kojom se aktivno trguje na burzi i može se koristiti kao tekući račun.
    Hladni novčanici
    Hladni novčanik nije povezan s internetom i izložen je manjem riziku da bude ugrožen. Ovi izvanmrežni novčanici ili hardverski novčanici pohranjuju privatni ključ korisnika na nešto što nije povezano s internetom i dolaze sa softverom koji omogućuje investitorima da vide svoj portfelj bez izlaganja privatnog ključa riziku. Papirnati novčanik je novčanik generiran na određenim web stranicama koji proizvodi javne i privatne ključeve ispisane na papiru. Mnogi ljudi plastificiraju ove papirnate novčanike i pohranjuju ih u sefove u svojoj banci ili čak u sef u svom domu. Hardverski novčanik obično je USB uređaj koji pohranjuje privatne ključeve korisnika na siguran način izvan mreže. Takvi novčanici imaju prednosti u odnosu na vruće novčanike jer na njih ne utječu virusi koji bi mogli zaraziti nečije računalo. S hardverskim novčanicima privatni ključevi nikada ne dolaze u kontakt s računalom povezanim na mrežu ili potencijalno ranjivim softverom. Hladni novčanici su najsigurniji način za pohranu vašeg bitcoina ili drugih kriptovaluta. No, za postavljanje im je potrebno tehničko znanje.
  • Kriptomjenjačnice?
  • Kako anonimno kupovati i trgovati BITCOIN-om?
  • Kako možete izgubiti BITCOIN-e?
    Ako ste izgubili javne i privatne ključeve, izgubili ste i sve kriptovalute pvezane s njima.
  • Da li će vrijednost BITCOIN-a rasti (izražena u FIAT valuti)?
    Vjerojatno da. Neke procjene kažu da će do kraja 2024. biti 1 btc = 130.000USD$
  • Ostale informacije
    Maksimalna količina BITCION-a = 21.000.000
    Procjenjena količina trajno izgubljenih bitcoin-a ~7.000.000
    Do sad "izrudareno" oko 19.500.000 bitcoin-a (znači još je preostalo oko 1.500.000 bitcoin-a
    Svi bitcoin-i će biti izrudareni oko 2140. godine
    Za formiranje jednog bloka transakcija u prosjeku treba 10 minuta. (zato da ima dovoljno vremena za usaglašavanje mreže oko verifikacije transakcija)
    Svake 4 godine (odnosno nakon svakih 210000 blokova) nagrada za rudarenje se prepolavlja. Sad iznosi 3.125 bitcoin-a za svaki novi blok.
    Bitcoinov algoritam rudarenja je Secure Hash Algorithm 256 (SHA256). Ova kriptografska hash funkcija uzima sve podatke kao ulaz i proizvodi izlaz fiksne veličine poznat kao hash, kriptografski otisak prsta za podatke bloka. Svaka promjena podataka, koliko god mala bila, rezultirat će potpuno drugačijim hashom, osiguravajući da je blockchain zaštićen od neovlaštenih promjena i da sve transakcije ostaju sigurne. Svaki blok u lancu blokova Bitcoina sadrži zaglavlje bloka s različitim podacima, uključujući hash prethodnog bloka, čime nastaje lanac međusobno povezanih blokova. Ova lančana struktura otežava (ali ne i onemogućuje) manipuliranje bilo kojim blokom bez mijenjanja sljedećih blokova. Kako bi stvorili novi blok, Bitcoin rudari dodaju jednokratni broj (broj koji se koristi jednom) u zaglavlje bloka i ponovno ga iscrtavaju. Nonce se povećava sa svakim pokušajem sve dok rudar ne generira hash s vrijednošću ispod ili jednakom određenoj ciljanoj vrijednosti. Ciljana hash vrijednost za svaki Bitcoin blok određuje poteškoće rudarenja i prilagođava se svakih 2016 blokova kako bi se održalo dosljedno vrijeme generiranja bloka od 10 minuta. Veličina Bitcoin blok nagrada, denominiranih u svježim BTC tokenima, prepolovljena je nakon stvaranja svakih 210.000 blokova, ili oko četiri godine. Na početku Bitcoina 2009., svaka nagrada za blok vrijedila je 50 BTC. U ožujku 2020. nagrada za blok Bitcoina prepolovljena je četvrti put na 3,125 BTC. Do ožujka 2024. cirkuliralo je 19,67 milijuna bitcoina ili više od 93% ukupne ponude od 21 milijun. Nagrada za blok Bitcoina trebala bi dosegnuti nulu oko svibnja 2140. Procjenjuje se da će oko 99,6% bitcoina biti izdano oko travnja 2039., kada će nagrada za blok iznositi samo 0,19531250 bitcoina, a očekuje se da će transakcijske naknade postati primarni poticaj za rudare.