INFLACIJA VALUTE

Smanjenje vrijednosti odnosno kupovne moći VALUTE = INFLACIJA

INFLACIJA predstavlja ekonomski pojam koji označava porast opće razine cijena zbog viška potražnje nad ponudom, povezan s porastom ponude novca i padom vrijednosti novca. Porast ponude novca može biti u obliku novčanica ili bankarskih kredita. Posljedično inflacija odražava smanjenje kupovne moći potrošača po novčanoj jedinici. Radi učinka inflacije gubi se realna vrijednost novca. Jasnije definirano: inflacija je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama. Kad pada opća razina cijena, riječ je o deflaciji, a kada se inflacija usporava, o dezinflaciji.

INFLACIJA SE MJERI različitim indeksom cijena: indeksom cijena na malo i indeksom cijena na veliko, indeksom cijena proizvođača, indeksom troškova života, implicitnim deflatorom domaćega bruto-proizvoda i dr. Smisao otklanjanja utjecaja inflacije na cijene u tome je da se dobije indeks promjena stvarnih ekonomskih veličina.

UZROCI INFLACIJE mogu biti raznovrsni. Inflacije nastaju kao rezultat mnogih faktora od kojih su neki ekonomski, a neki neekonomski. Najčešći uzrok je izvanredni porast potražnje, što ga država podržava emisijom novca zbog izvanrednih rashoda (ratno stanje, socijalni pritisci, neučinkovitost gospodarstva) ili ekspanzijom bankarskih kredita. Kod inflacije potražnje, previše potrošnje iliti novca je preusmjereno na premalo roba. Uzroci inflacije mogu biti porast novčane ponude, državnih rashoda te porast izvoza čime se smanjuje domaća ponuda. S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije te promjena deviznih tečajeva dovode do inflacije troškova. Troškovna inflacija nastaje pod utjecajem rasta troškova proizvodnje. Strukturna inflacija se javlja radi strukturne neravnoteže u privredi koja se može javiti u vidu prekomjerne razvijenosti određenih sektora, djelatnosti ili grana nauštrb drugih koji su zapostavljeni. Uvezena inflacija nastaje zbog rasta cijena uvezene robe ili uvoznih komponenti.

Prema uzroku inflacije Paul Einzig razlikuje dvanaest njezinih tipova: novčana, kreditna, kupovne moći, budžetska, cjenovna (posljedica oporezivanja), pretjeranog investiranja kao posljedica pada proizvodnje, izazvana devalvacijom ili deprecijacijom u odnosu na stranu valutu, uvozna inflacija, kao posljedica nestašica, inflacija osiguranja i drugih izdataka socijalne skrbi i pune zaposlenosti, inflacija cijena izazvana restrikcijama u vanjskoj trgovini.

Od početka 20. stoljeća na pojavu i razvoj inflacije sve više su utjecali novi čimbenici od kojih su najviše izraženi: prekomjerna javna potrošnja, loše vođena kreditna i carinska politika, neuravnotežena gospodarska struktura, deficit platnog bilansa, nekoordinirana monetarna politika, financiranje političkih ciljeva, socijalna strategija, ratovi, itd.

Teorija zavjere

Glavni razlog inflacije je prekomjerno stvaranje novca(valute). Kako? Ako znamo da je država u konstantnom deficitu mora se konstantno zaduživati. Taj "novac" od kredita koji dobije od banaka ponovno se vraća u te iste banke (na račune vjerovnika). Tako taj novac postaje novi depozit. Ako znamo da je banka obavezna držati obavezne pričuve u središnjoj banci i rezerve za tekuću likvidnost na vlastitim računima i neka to bude ukupno 20% depozita, ostalih 80% može plasirati kao kredit. Od tih 80% 16% zadržava 66% opet prodaje i tako dolazimo da na svakih 100EUR depozita može stvoriti 500EUR kredita. Prodaje novac kojeg nema, ali naplaćuje kamate. Velika količina novca generira inflaciju (ponuda na tržištu ne može zadovoljiti potražnju). A zarada od kamata? Ako plati kamatu na depozite npr. 2% (to je u našem slučaju 2EUR-a) a naplati 6% (što je u našem slučaju 30EUR-a), zarada je 28EUR na 100EUR-a depozita. Tako to ide.

A sad pogledajte ovo:
UREDBA (EU) 2021/378 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (preinaka) (ESB/2021/1)
(a) stopa pričuva od 0 % primjenjuje se na sljedeće kategorije iz dijela 2. Priloga II. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2):

  • i.  depozite koji ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
    • imaju ugovoreno dospijeće dulje od dvije godine;
    • iskupivi su s otkaznim rokom duljim od dvije godine;
    • radi se o repo ugovorima (repo);
  • ii. dužničke vrijednosne papire izdane s izvornim dospijećem duljim od dvije godine;
(b) stopa pričuva od 1 % obračunava se na sve ostale obveze uključene u osnovicu za obračun pričuva.

To vrijedi za hrvatske komercijalne banke od 1.1.2023. tj. od uvođenja EUR-a. Pričuve komercijalnih banaka od 23.3.2020. do 1.1.2023. kod HNB-a iznosile su 9%. Jel sad jasno zašto su kamate na štednju tako niske. Pa banke uopće ne moraju više "stimulirati" građane da štede pa da bi na temelju novih depozita mogle prodati nove kredita. S ovakvom pričuvom mogu izmisliti novaca koliko žele.