ZDRAVLJE

Uvod

Prvo da definiramo pojam Kanabis (Cannabis) - Konoplja
    - je rod biljaka iz porodice Cannabaceae
U tom rodu imamo dvije vrste:
    - Cannabis Sativa i
    - Cannabis Ruderalis
Cannabis Sativa ima dvije podvrste:
    - Cannabis Sativa - Sativa
    - Cannabis Sativa - Indica

Svaka podvrsta ima mnoštvo sojeva, a križnjem sojeva imamo još više hibrida. To znači da imamo nekoliko tisuća različitih biljaka.
Svaka biljka ima specifičnu kombinaciju aktivnih supstanci od kojih su najzastupljeniji i najznačajniji:
    - kanaboidi
    - terpeni
    - flavonoidi
S obzim na tu kompleksnost, kod profiliranja sojeva najčešće se navede samo najzastupljeniji kanaboidi i terpeni.

Upotreba kanabisa u medicinske svrhe

Malo je poznato, iako se kanabis (odnosno razni pripravci od kanabisa) koristio već nekoliko tisuća godina širom svijeta u raznim kulturama, štovan kao "sveta biljka", razlozi kriminalizacije kanabisa (marihuane) započete 1930-ih u SAD-u nisu medicinski već RASISTIČKI. Više o tome možete saznati ovdje. Proširivanje kriminalizacije dogodilo se 1961. godine na UN konferenciji. Tada su indijska konoplja i njeni pripravci proglašeni opasnim narkoticima u „Jedinstvenom sporazumu o opojnim drogama“.
Međutim, kako to najčešće biva, u pozadini te kriminalizacije je zapravo NOVAC. Naime, početkom 1960.-ih, upotreba kanabisa se počela ubrzano širiti po čitavom svijet u tzv. rekreativne svrhe. Takva šira konzumacija kanabisa nije odgovarala određenim interesnim grupama:
   - vojnoj industriji ( zbog širenja antiratnih pokreta )
   - farmako industriji ( zbog širenja upotrebe kanabisa u medicinske svrhe )
   - krim miljeu ( zabrana kanabisa znači priliku za extraprofit )
Ti lobiji su lako "ispregovarali" kriminalizaciju kanabisa.
Dugotrajna antipropaganda kanabisa lažnim "činjenicama" uspjela je uvjeriti javnost o štetnosti svake konzumacije kanabisa do mjere smrtnog straha, tako da je danas vrlo teško bilo kakvim znanstvenim dokazima otkloniti taj strah kod većine.
Npr. vrlo teško ćete nači podatak o smrtnom slučaju zbog konzumacije kanabisa, dok npr. po procjeni WHO-a (svjetske zdravstvene organizacije) u svijetu godišnje umire oko 7.000.000 ljudi kao posljedica pušenja duhanskih proizvoda. Međutim, usprkos tome pušenje cigareta nije zabranjeno.
Iako je upotreba kanabisa u mnogim zemljama dekriminalizirana zbog pritiska osvještene javnosti i mnogih objavljenih znanstveno dokazanih zdravstvenih benefita još uvijek postoji otpor u potpunoj legalizaciji kanabisa. I to eksplicitnim (prijetnjama svima koji javno zagovaraju legalizaciju kanabisa) ali i perfidnim metodama (namještenim kliničkim instraživanjima). Kako se "namještaju" klinička istraživanja?
S obzirom da je kanabis biljka, a biljku ne možete patentirati, sva klinička "istraživanja" rade se sintetskim pripravcima i/ili obrađenim ekstraktima i najčešće na vrlo malom broju ljudi. Tako da, ako istraživanje uspije dokazati određeno pozitivno djelovanje otvara se mogućnost zarade. Na taj način su i patentirani neki lijekovi (Nabilone, Dronabinol, Nabiximols, Epidiolex, Bedrican) s vrlo ograničenim i slabim djelovanjem.
Međutim, praksa je pokazala da takav pristup ne dovodi do pravih rezultata i na taj način ne mogu se dokazati svi medicinski benefiti konzumacije kanabisa.
Iz svega do sad navedenog nameću su mnoga pitanja.
I što sad?
Da li koristiti kanabis ili ne?
Kad rezimiramo i proanaliziramo sve dostupne informacije od strana koje zagovaraju upotrebu kanabisa u medicinske svrhe i one druge, možemo zaključiti sljedeće:

• Kanabis i razni pripravci od kanabisa nisu "panacea", ne mogu riješiti sve zdravstvene problema svakog čovjeka, ali
• to ne znači da ne mogu pomoći i/ili riješiti mnoge probleme kod mnogih ljudi
• pripravke od kanabisa treba uzimati s dozom opreza kao i svaki drugi lijek

Da li je sol zdrava? Da, ali ako progutate žlicu soli umrijet ćete. Uvijek je stvar doze, i to za svaku osobu drugačija, za svaki problem drugačija doza ali i biljka.

Pa kako odabrati biljku, koji pripravak u kojoj dozi, za koji problem?

Znamo da je kanabis pun raznih aktivnih komponenti i da svaka biljka ima različit sastav i omjere tih komponenti to znači da svaka biljka ima specifićno djelovanje na određenu osobu. Zašto na određenu osobu? Pa svaka osoba je specifična (genetski, hormonalno, enzimski,..). Zato je potreban popularno nazvan individualni pristup. Čak i alopatska medicina polako ide u tom smjeru. Nikad neće biti moguće (zbog tih činjenica) pronaći, nikavim kliničkim ili bilo kakvim drugim istraživanjima, neki univerzalni pripravak od kanabisa za određen problem i za svaku osobu.
Ali zato imamo veliku bazu empirijskih informacija koja nas mogu okvirno usmjeriti od koje bi biljke (kojeg profila) i koji pripravak u kojoj dozi mogao pomoći kod određenog problema pa čak i kakav tip osobe.
Pa koje bi to bile smjernice:

• primjećeno je da osobe koje imaju određenu dozu straha od konzumacije kanabisa (jer je to droga, opijat, itd.) slabije reagiraju na pozitivno djelovanje kanabisa i da imaju jače izražene nuspojave kad se predoziraju. Razlog tome može biti tzv. nocebo efekt. Ako unaprijed imate određena negativna očekivanja pojačavate vjerojatnost da će se tako i dogoditi (negativne predrasude). Dr. Bruce Lipton kaže (u knjizi "Biologija vjerovanja") da je nocebo 1000 puta jači od placeba (pozitivnih očekivanja).
• razlika na osjetljivost na THC može biti i do 12 puta od osobe do osobe. Što to znači? To znači da će nekoj osobi trebati 12 puta veća količina preparata da bi primjetila određeno djelovanje nego drugoj osobi.
• osobe koje imaju nizak tlak, aritmije srca trebaju biti opreznije. Znači, početne doze trebaju biti minimalne, i postepeno ih pojačavati. Kad se pojavi vrtoglavica ili pojačane aritmije, dozu treba smanjiti na podnošljivu.
• djeca i adolescenti ne bi trebali koristiti proizvode od kanabisa s velikim koncentracijama THC-a (oralno), topikalna primjena nije opasna ni za njih (zato jer je koncentracija kanaboida u proizvodima za topikalnu primjenu mala i zato jer kroz kožu je teža apsorpcija kanaboida). Kad su u pitanju novotvorine (karcinomi) kod djece, količina kanaboida ovisi o tome da li se želi djelovati samo na nuspojave konvencijalnog liječenja ili se želi postići antitumorski efekt. Kod epilepsija ionako se koriste preparati s dominantnim CBD-om i minimalnim koncentracijama THC-a. To su najčešći slučajevi kad se osobama mlađe dobi preporuča uzimanje preparata od kanabisa.
• razne masti i uljne otopine na bazi kanabisa pokazele su se jeko uspješne kod raznih kožnih problema (kod odraslih i kod djece)

• Protokol Ricka Simpsona

  , koji se preporuča za tretiranje novotvorina predviđa dozu od 1gr/dnevno. Prvo, to je okvirna količina. Mnogi ne mogu podnjeti takve količine, ali da bi ovaj protokol imao učinka potreno je doći do min. 0,5g dnevno kvalitetnog ekstrakta. Koliku maksimalnu količinu može podnjeti neka osoba ovisi o više faktora. S obzirom da se po tom protokolu uzima ekstrakt od čistih ili izrazito dominantnih "indika" s visokim razinama THC-a maksimalna doza ovisi o sposobnosti pojedica da metabolizira THC, koncentraciji kanaboida i terpena u ekstraktu i psihološkom profilu osobe. Do maksimalne (podnošljive) doze pojedinac dolazi postepeno. Preporučljivo je da se ekstrakt razrijedi s nekim hladnoprešanim uljem (npr. uljem od sjemenki industrijske konoplje) u omjeru 1:4 (1ml ekstrakta : 4ml ulja). Količina od 2-3 kapi ove otopine (aplicira se ispod jezika) kod velike većine neće prouzročiti nikakve neželjene nuspojave. Ta se dnevna doza povećava svaki dan za jednu kap. Na taj način ne može doći do predoziranja. Međutim, da bi postigli minimalnu terapeutsku dozu od 0,5ml kvalitetnog ekstrakta bolesnik bi trebao biti 2-3 sata u laganoj sedaciji (omamljenosti). Na taj način tijelo se polako prilagođava na sve veću količinu. Količina koja se na taj način postigne kroz cca. 60 dana najčešće je maksimum koji ta osoba može podnjeti. U praksi ovaj protokol se modificirao na razne načine.
• kod drugih problema nisu potrebne ove doze. Dovoljno je doći do granice sedacije, odnosno postiči onu dozu kod koje nema nikakvih nuspojava (vrtoglavica, suha usta, ...).
• npr. kad su u pitanju problemi s nesanicom i mišični spazmi najčešće najbolje djelovanje imaju dominantno indica sojevi s dominantnim THC-om, kad je u pitanju stres, depresija ili PTSP tad najčešće pomažu dominantne sative,

  kad su u pitanju bolovi

  cbd sojevi i indice s thc-om. Često je potrebno isprobati više različitih sojeva dok se ne pronađe onaj koji najbolje pomaže.
• način djelovanja najčešće ovisi o količini (dozi), koje je podvrste (indica ili sativa) i o dominantnom kanaboidu (thc ili cbd)
• prije upotrebe kanabisa dobro je potražiti savjet od više praktičara od povjerenja

Kod kojih stanja kanabis može pomoći?

• multiplaskleroza
• novotvorine
• glaukom
• hipertenzija
• grčenje mišiča
• bolovi razni
• nesanica
• dermatitisi
• hemeroidi
• stomatitis
• slabi apetit
• stres
• depresija
• epilepsija
• HIV/AIDS
• PTSP
• mučnina i povračanje